Fridrih Šiler
- Na Librumu od 2026.
- 1 naslov
- Još bez ocene
Fridrih Šiler rođen je 1759. u Marbahu, kao sin vojnog lekara. Vojvoda od Virtemberga prisilio ga je da pohađa vojnu školu, gde je bio lekar po obuci, ali je potajno pisao dramu „Razbojnici”. Premijera 1782. izazvala je oduševljenje, a vojvoda mu je zabranio da piše, pa je pobegao. Godinama je živeo u nemaštini, ali je stekao ugled kao dramski pisac i istoričar, pa je dobio katedru za istoriju u Jeni. Prijateljstvo sa Geteom u Vajmaru, od 1794, jedno je od najplodnijih u istoriji književnosti. U tim godinama nastali su „Valenštajn”, „Marija Stjuart” i „Vilhelm Tel”. Njegova „Oda radosti” je u Betovenovoj Devetoj simfoniji postala himna Evrope. Umro je od bolesti pluća 1805, sa samo četrdeset pet godina.
O autoru
Fridrih Šiler rođen je 1759. u Marbahu, kao sin vojnog lekara. Vojvoda od Virtemberga prisilio ga je da pohađa vojnu školu, gde je bio lekar po obuci, ali je potajno pisao dramu „Razbojnici”. Premijera 1782. izazvala je oduševljenje, a vojvoda mu je zabranio da piše, pa je pobegao.
Godinama je živeo u nemaštini, ali je stekao ugled kao dramski pisac i istoričar, pa je dobio katedru za istoriju u Jeni. Prijateljstvo sa Geteom u Vajmaru, od 1794, jedno je od najplodnijih u istoriji književnosti.
U tim godinama nastali su „Valenštajn”, „Marija Stjuart” i „Vilhelm Tel”. Njegova „Oda radosti” je u Betovenovoj Devetoj simfoniji postala himna Evrope. Umro je od bolesti pluća 1805, sa samo četrdeset pet godina.
- Na Librumu od
- 2026.
- Žanrovi
- Klasici

